AUTOR: Marija Jurić Zagorka
NAKLADNIK: AGM
Marija Jurić Zagorka, rođena 2. ožujka 1873. u plemićkom dvoru Negovec nedaleko Vrbovca, bila je izuzetna hrvatska književnica i novinarka koja je ostavila neizbrisiv trag u hrvatskoj književnosti i društvenom aktivizmu. Zagorka je bila prva hrvatska novinarka i pionirka ženskog novinarstva u tadašnjoj Hrvatskoj. Bila je prva žena koja je izvješćivala iz Hrvatskog sabora. Svojim snažnim angažmanom suprotstavljala se mađarizaciji i germanizaciji Hrvatske.
Njezin književni opus obuhvaća raznolike žanrove, no najpoznatije joj je djelo serijal Grička vještica, koji je objavljivan u listu Male novine između 1912. i 1914. godine. U tim romanima, Zagorka je vješto spojila ljubavne zaplete s nacionalnim temama, stvarajući tako klasike hrvatske književnosti.
Pod Krvavim mostom leži mrtav čovjek. Ta glasina, koji je odjeknula nakon ponoći, proširila se gradom. Kad su stražari utvrdili identitet mrtvog plemića s ranom na srcu, šokirani građani počeli su se pitati tko bi bio u stanju počiniti takav čin. Taj neobičan način ubojstva i latinski natpis na starom pergamentu ("Ti si prvi od devetorice koji će biti kažnjeni, a slijedit će te osam tvojih drugova") okupili su još veći broj znatiželjnika željnih razumjeti njegovo značenje. Većina ih se mogla složiti u jednom – to je moglo biti djelo samo jedne vještice.
Ljudi su bili posebice uzdrmani jer je za ubojstvo odabran upravo Krvavi most, koji je ionako bio obavijen krvavom poviješću. Prvotno Šareni most, podignut nakon što su Gričani i Kaptolci postigli mir, obilježen je pričama kako krv curi s mosta kao voda iz mlina. Stoga je Šareni most preimenovan u Krvavi most.
Povijest se ponavlja.
Svaka stranica romana je poput koraka u vremenskom stroju koji nas vodi unatrag, omogućavajući nam da osjetimo duh starog Zagreba. Zagorkina vještina pisanja omogućava nam da zaronimo u taj svijet, da osjetimo mirise, čujemo zvukove i vidimo lica ljudi koji su oblikovali povijest. U njenim opisima, čak i najmanji detalji dobivaju svoje značenje i doprinose dubini priče. Ne možemo zanemariti ni jezik kojim je Zagorka oživjela priču. Njezina vještina pisanja, bogat jezik i precizni opisi čine čitanje romana pravim užitkom.
U romanu susrećemo raznolik niz likova, svaki s vlastitim karakteristikama i motivacijama koji se isprepliću kroz radnju romana. Matijak, čvrsti mlinar, predstavlja temelj stabilnosti i hrabrosti. Klement, ozbiljni kovač, unosi specifičnu dinamiku u grupu svojom tvrdoglavom naravi i odlučnošću. Boltek, pametni stolar, svojom promatračkom prirodom omogućava mu posredništvo među likovima. Osim toga, tu su i likovi poput Anzelma, fratra u jezuitskom samostanu, čija nemoralna narav i proračunatost dodaju dodatnu dimenziju radnji. Stanka, djevojka zatočena u samostanskoj tamnici, predstavlja simbol borbe za vlastitu slobodu i dostojanstvo. Jurica Meško, mladić koji pokušava zadržati pribranost unatoč izazovima, donosi dinamiku romana svojom mladošću i odlučnošću. Uz njih, pojavljuju se i brojni drugi likovi koji doprinose bogatstvu radnje. Tu su susjedi, zanatlije, trgovci - svatko od njih donosi svoju priču, svoje snove, strahove i nadanja. Zagorka vješto plete njihove sudbine u šarenu tapiseriju života starog Zagreba.
Kroz složene međuljudske odnose, Zagorka pažljivo razotkriva nijanse ljudske prirode, istražujući snagu karaktera i predanost uvjerenjima u izazovnim okolnostima. Svaki od likova postaje važan element u široj slici romana, a njihovi odnosi donose dodatnu kompleksnost priči, postavljajući temelje za razvoj radnje i raspletenih zapleta.
Svaka stranica Tajne krvavog mosta odiše ljubavlju autorice prema svom gradu i njegovoj prošlosti. Zagreb postaje stvaran lik, živopisan i autentičan. Kroz opise ulica, kuća i ljudi, osjećamo pulsiranje grada koji je svjedok mnogim povijesnim događajima.
Jedan od ključnih elemenata romana je i pitanje vjerovanja. U vremenu u kojem su se sučeljavali različiti pogledi na vjeru, likovi u priči pronalaze svoj put prema vlastitom uvjerenju. To je vrijeme kad su vještice progonjene, a vjera je bila središnji dio života svakog pojedinca.
Kroz sve ove elemente, Zagorka nas podsjeća da je povijest živa, da su njeni tragovi još uvijek prisutni u našim životima. Tajna Krvavog Mosta postaje prozor u prošlost, ali i ogledalo u kojem možemo prepoznati vlastite strahove, hrabrosti i nadu u bolje sutra.
Na čitateljskom klubu, jedna čitateljica pokazala nam je kako izgleda prava zaljubljenica u Zagorkinu pisanu riječ, pa smo dobile dvije (!) prezentacije - jednu o Zagorkinom životu i stvaralaštvu, a drugu o Tajni krvavog mosta. Meni je sve bilo zanimljivo, a posebice činjenica da je Zagorka izmislila imena Siniša, Damir, Nera i još brojna druga. Također, saznale smo da smo čitajući Zagorku kravarice; jer je svojevremeno dobila kritiku kako je pisac šund literature za kravarice 😃
Što smo pričale o knjizi? Zanimljivo je to da smo ju gotovo sve čitale u mladosti. Neke su gradivo ponovile kako bi bile spremnije za raspravu, neke su je čitale po prvi put, a neke su krenule i shvatile kako Tajna krvavog mosta nije ono što je nekad bila. Ja sam iz istog razloga odlučila kako ju neću čitati ponovno jer se sjećam koliko mi je Tajna krvavog mosta bila apsolutno zakon! Zato je ukupna ocjena bila 4,5.
Iz ovih je razloga rasprava u punom smislu riječi izostala jer smo se više sjećale dojmova nego konkretne radnje i njezinih pluseva i minuseva. Složile smo se kako je knjiga u potpunosti za opuštanje jer već s prvih nekoliko stranica znaš kako će knjiga završiti. Ista stvar vrijedi i za likove - ili su pozitivni ili negativni. Za one koje nisu čitali ostala djela, čitateljica koja nam je pripremila dvije prezentacije je rekla kako je u principu to šablona kojom se Zagorka služila. Ipak je žena u isto vrijeme bila novinarka, urednica, spisateljica. I da, s obzirom da njezini romani nisu izlazili u komadu, zamislite koliko je bilo izazovno pisati i smišljati novotarije iz tjedna u tjedan!
Tajna Krvavog Mosta je remek-djelo koje nas vodi na putovanje kroz vrijeme i prostor. Ovaj roman ostaje trajni spomenik Zagorkinom talentu i strasti prema pričanju priča koje će živjeti kroz generacije. Tajna Krvavog Mosta nas podsjeća na važnost istraživanja vlastite prošlosti. Kroz ovu priču, Zagorka nas potiče da se dublje upustimo u povijest Zagreba i Hrvatske te da cijenimo kulturnu baštinu koja je oblikovala naš identitet.
Koje vam je omiljeno Zagorkino djelo?
Grickajmo knjige zajedno!
