Povijest pčela

AUTOR: Maja Lunde

IZDAVAČ: Ljevak

Ako se igrom slučaja jedna pčela nađe u državi Kirkland (Illinois, SAD), ona ne smije prelijetati preko izgrađenog gradskog zemljišta. Ukoliko ju put nanese u Rusiju, mora se ponašati pristojno i ne smije nikoga napadati, jer je u Rusiji ubojstvo pčele dopušteno samo u samoobrani.

Koliko ste puta razmišljali o pčelama? Ne računaju se situacije kada vas je pčela ubola ili kad je neugodno kružila oko vas. Dakle, koliko puta? Nula? Tako sam i mislila. Ni ja nisam nikada aktivno razmišljala o pčelama. Možda u srednjoj školi (naglasak na možda) kad sam učila, pa sam se pitala, dobro, pa zašto su one potrebne (uključujući još milijun vrsta kukaca). Nisam osoba koja voli med, pa mi tako pčele ne znače ništa (moj grijeh, moj grijeh, moj preveliki grijeh).

„Jer samo mi ljudi možemo podizati velika zdanja, konstrukcije koje je moguće nadgledati, koje daju kontrolu čovjeku, ne prirodi.“

Mislim da se ta situacija uvelike promijenila kad sam saznala da su pčele nezaobilazna karika u lancu stvaranja čak 75 posto prehrambenih proizvoda! Čak i ako mrzim med najviše na cijelom svijetu, prilično sam sigurna da većinu ostalih prehrambenih proizvoda jako volim. Stoga, pčelice moje, jako ste mi drage!

Iz tog razloga, danas vam predstavljam recenziju knjige Povijest pčela Maje Lunde. Nimalo zanimljiv naslov, ali se unutra krije zanimljiva priča. Priča koju donose tri lika s tri različita dijela svijeta iz tri različita vremenska perioda.

Mayville, Hertfordshire, Engleska, 1852.

William je biolog po struci, ali neuspješan. Završio je školu, htio biti uspješan znanstvenik, ali se oženio i dobio sedam kćerki i sina. Morao se u potpunosti usredotočiti na prehranjivanje gladnih usta, tako da nikad nije ostavio trag u znanstvenom krugu. Razočaran životom, mjesece provodi u krevetu, odsutan od svega. Iako mu obitelj gladuje, iz kreveta ga izvlači jedna neobična knjiga…

Autumn Hill, Ohio, SAD, 2007.

George se bavi pčelama. Od njih zarađuje za život. Voli taj posao i posebno se brine za svoje pčele, u tolikoj mjeri da im izrađuje košnice. U tom poslu je sam, jer je njegov sin Tom na fakultetu. Iako pokušava pokazati sinu ljepote svog posla, njih dvojica počinju ozbiljno raditi zajedno tek kad se dogodi jedna neočekivana situacija…

Shirong, Sečuan, Kina, 2098.

Tao se svaki dan penje na krošnje drveća zajedno sa stotine svojih kolega kako bi ručno oprašivali biljke. Ako potroši previše peluda, oduzet će joj od plaće. Ako potroši premalo peluda, oduzet će joj od plaće. Ako padne s drveta i slomi granu, vjerojatno će taj mjesec morati gladovati. Rade svaki dan, dok im vlada nenajavljeno da slobodan dan. Tao ga želi iskoristiti u prirodi s mužem i sinom. No, u prirodi se kriju brojne nepoznanice…

„Kako bismo živjeli u prirodi, zajedno s prirodom, moramo se udaljiti od prirode u sebi…Učiti znači prkositi sebi, prkositi prirodi, instiktima…“

Tri naizgled nepovezana dijela svijeta, ali tako bitna. Pretpostavljam da ih je Maja Lunde izabrala namjerno, jer su upravo Engleska, SAD i Kina najveće sile svijeta. Možda je čak uspjela nešto i predvidjeti jer je u prošlosti Engleska posjedovala pola svijeta sa svojim kolonijama, danas SAD upravlja svjetskom ekonomijom, a za Kinu se priča da će postati nova svjetska sila. Ja se samo pitam, gdje je Rusija u toj priči?

Kad sam pročitala knjigu, mislila sam da svijet zapravo nema taj problem, već da nam se preventivno podiže svijest o važnosti pčela, međutim, problem je itekako prisutan. 2015. godine je u SAD-u kolabiralo 42% kolonija! Europa je od 1985. godine izgubila četvrtinu svojih kolonija. Skupni naziv za taj problem zove se poremećaj kolapsa kolonija.

Poremećaj kolapsa je naglo izumiranje pčela koji dolazi nakon što većina pčela radilica napusti košnicu, a u njoj ostavi maticu, hranu i nezrele pčele. Uznemirujuća je činjenica što se ne zna zašto do toga dolazi i kako se ta situacija može spriječit. Pretpostavlja se kako pčelama nešto remeti sposobnost navigacije, pa se ne mogu vratiti u košnicu. Smatra se da su neki od uzorka paraziti, nametnici, elektromagnetsko zračenje, genetska raznolikost. Ipak, misli se da je najvjerojatniji razlog preveliko korištenje pesticida.

„Sam pojedinac sam po sebi nije važan.“

Knjiga nosi jednu snažnu poruku. Ne možemo preživjeti sami. Nismo samostalni i ovisimo o drugim živim bićima. Možemo proizvesti sve strojeve, svu tehnologiju, ali nećemo imati što za jesti ako ugrožavamo biljke i životinje. Stoga sam vam iskopala nekoliko zanimljivih činjenica o pčelama i njihovom svijetu:

• Znanstvenici smatraju kako su pčele i biljke cvjetnice evoluirale još u razdoblju krede, posljednjeg razdoblja u mezozoiku, prije 140 milijuna godina

• Pčele ne čuju tj. nemaju razvijeno osjetilo sluha, ali uz razvijene osobine očiju pomoću kojih uspješno raspoznaju boje, pčele su uspjele razviti izvanredno osjetilo njuha, razvile su sposobnost raspoznavanja i najfinijih vibracija u svojoj okolini

• Kao i većina ostalih insekata, medonosna pčela ima složene oči - stotine samohodnih očiju, postavljene jedna pored druge, od kojih svaka ima svoj objektiv i svaki gleda u drugom smjeru.

• Sve pčele proizvode dobar i zdrav med. Loš med rezultat je industrijskog načina punjenja ili loše educiranog pčelara

• Pčele u sezoni medenja rijetko jedu svoj med, skladište ga u košnici, dovoljno hrane dobiju "na poslu"!

• Pčela radilica u sezoni živi 30-45 dana

• Matica živi i do sedam godina, a dnevno izlegne jajašaca do tri svoje težine

• Pčele med proizvode na isti način najmanje 150 milijuna godina.

• Kod sakupljanja nektara i peludnog praha pčela posjeti dnevno oko 1 000 cvjetova

• Jaka i zdrava pčelinja zajednica u tijeku jednog dana može oprašiti do 3 000 000 cvjetova

• Pčele vole sunce, te ih se naziva još i "kćerima sunca"

• U košnici ovisno o tipu i veličini jedna pčelinja zajednica broji od 20.000 - 80.000 pčela

• Pčela imaju elektrostatički nabijene dlačice, zato se pelud lakše hvata za njihove nožice

• To je jedini kukac na svijetu koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi.

• Svaka "kuglica" peludi koju pčela unese u košnicu , sadrži više od 2 milijuna zrnaca peluda cvijeća dok samo jedna žličica sadrži više od 2,5 milijarde zrnca najrazličitije cvjetne peludi.

• Kako bi jedna pčela sakupila jednu žličicu peludi treba marljivo raditi cijeli mjesec po minimalno osam sati na dan.

• Med pčele medarice jedna je od najsigurnije hrane – većina opasnih bakterija uopće ne mogu živjeti u medu

• U kilogramu prirodnog roja ima približno 7-10 tisuća radilica

• Od cca 20.000 poznatih vrsta pčela, samo njih desetak vrsti proizvodi med

• Svaki treći zalogaj kojeg konzumiramo u svojoj prehrani ovisan je o pčeli

• Med u zatvorenim teglicama pronađen je u Tutankamonovoj faraonskoj grobnici

• Slonovi se boje zvuka koji proizvodi pčela.

• Albert Einstein je rekao: „Kada bi pčele nestale čovjeku bi preostalo samo četiri godine života“

• Pčelinji vosak ima E-broj : E901

• Medeni mjesec je prema jednom vjerovanju termin koji je vezan uz babilonski običaj da mladenkini roditelji mjesec dana nakon vjenčanja opskrbljuju mladoženju medovinom koja se tradicionalno tada pila na svadbama

Moram reći da sam ipak više očekivala od knjige. Iako definitivno podiže svijest o tim malim bićima, radnja je sama po sebi predvidljiva. U prvih 50 stranica možete lako shvatiti kako će se radnja odvijati i kakvi će biti zapleti. U svakom slučaju, naučila sam nešto novo i nešto jako bitno. Moramo imati više poštovanja prema prirodi i moramo uvažavati ulogu svake životinje u prirodi.

Povijest pčela je na čitateljskom klubu dobila ukupnu ocjenu 3,94! Aktualne su bile sve ocjene, osim jedinice. Nakon svih teških knjiga koje su nas pratile u prethodnom razdoblju, Povijest pčela je roman koji je većina čitateljica pročitala jer se izuzetno brzo čita. Čitateljice koje su dale visoke ocjene rekle su kako se lako čita, kako je stil dobar i kako se radnja lijepo nadovezuje jedna na drugu. Neke su čitateljice dale lošu ocjenu jer knjiga u njima nije izazvala niti jednu emociju. Složile smo se da su se tri priče lijepo ispreplitale, iako se nismo mogle složiti koja nam je od te tri najbolja. Dotakle smo se i teme klimatskih promjena. Naučile smo dosta o pčelama iz romana i slažemo se kako je svatko od nas odgovoran za okoliš oko sebe, no dotakle smo se i ekstremizma u pokretu za sprečavanje klimatskih promjena s kojim smo se teško mogle složiti.

Znate li vi koju zanimljivu činjenicu o pčelama?

Grickajmo knjige zajedno!