AUTOR: Frank Herbert
NAKLADNIK: Egmont
„Onaj tko može uništiti nešto ima pravi nadzor nad time.“
Dina slovi kao najslavniji znanstvenofantastični roman svih vremena, ujedno i najprodavaniji SF roman u povijesti. Zanimljivo je da je Dina i prvi bestseler SF roman koji je izdan u tvrdim koricama. Težina Dine u stranicama ogromna je; novije izdanje u sebi broji 600 stranica, pa ako niste ljubitelji žanra (kao što nisam ni ja) vrlo je velika vjerojatnost da će vas ista odbiti i da joj se nikada u životu nećete posvetiti. Ako biste slučajno pomislili da je Frank Herbert napisao u knjizi sve što se napisati da, grdno ste se prevarili jer nakon Dine napisao još pet nastavaka (da, pet!): Mesija Dine, Djeca Dine, Bog vladar Dine, Heretici Dine i Kuća Dine. Puno Dine, zar ne? A planet se je***o ni ne zove Dina!
„Svaki plan podjednako ovisi o načinu na koji se provodi kao i o tome kako je zamišljen.“
Arrakis je planet, izrazito negostoljubiv, prekriven pustinjom. Uvjeti za život na njemu su teški, toliko da se mora paziti na svaku kap vode. Ipak, svi se bore za upravljanje Arrakisom jer je bogat izrazito vrijednim resursom: melangeom. Melange je začin, najrjeđi i najdragocjeniji, a onaj tko upravlja planetom, upravlja i začinom. Začin donosi bogatstvo, a omogućava gotovo sve što poželite.
„Vladar mora biti sposoban uvjeravati, a ne prisiljavati.“
Upravljanje Arrakisom zaista je škakljiva star, stoga se velike kuće izmjenjuju u njenom vođenju kako se dragocjeni začin ne bi zloupotrijebio. Nakon dugo vremena, Car odlučuje prenijeti upravljanje s kuće Harkonnen na obitelj Atreida. Time je učinio kobnu pogrešku jer su Harkonneni gotovo odmah ubili vojvodu Atreida i vratili planet u svoje ruke. „Da bi se Arrakis očuvao, čovjek je prisiljen donijeti odluke koje ga mogu stajati samopoštovanja.“ Nisu, pak, računali na njegovo nasljedstvo: sina Paula. On će ostati na Arrakisu pod okriljem starosjedioca planeta i pokušati osvetiti oca.
„Vrijednost čovjeka ne određuje to što ti misliš o njemu, već ono što on stvarno čini.“
Čovjek valjda uči dok je živ, pa sam tako ja na sastanku book cluba saznala da postoji soft i hard SF, a da Dina pripada soft SF-u. Ne brinite, nećete morati pitati prijatelja Google-a da vam to pojasni, ja sam tu za vas. Soft SF, odnosno meka znanstvena fantastika (zanimljiv, ali doslovan prijevod) odnosi se na „meke“ znanosti, posebno na društvene znanosti. Herbert je u Dini pažnju posvetio primarno psihologiji i odnosima među likovima, a gotovo se uopće nije posvetio strojevima, robotima i sličnim mehaničkim stvarima. Hard SF (tvrda znanstvena fantastika – zvuči kao pornografska znanstvena fantastika) bavi se inženjerstvom i strojevima. Osim toga, Dina je prozvana prvim planetarnim ekološkim romanom velikih razmjera, govoreći o problemu čovjeka i njegovom odnosu prema okolišu. Svašta sam vas naučila, zar ne?
„Čovjeku je potrebno mjerilo kojim će određivati granice svog svijeta.“
Htjela ja to ili ne, imala sam određene predrasude vezene uz knjigu jer Dina ne pripada u žanr knjiga koje inače čitam. Knjiga je ogromna i zaista je zahtijevala pažnju nekih desetak dana, što je puno ako se uzme u obzir da ju nisam uzela s naročitim veseljem. Ipak, mogu slobodno reći da je Dina zaista najslavniji znanstvenofantastični roman svih vremena (ako uzmemo u obzir da sam od tog žanra čitala otprilike tri knjige). U njemu sam našla toliko toga poznatoga iz čega je očigledno da su drugi crpili svoju inspiraciju. Neprestano sam osjećala elemente Star Wars-a i Igre prijestolja. U nekim sam momentima imala sliku Georgea R.R. Martina kako na radnom stolu lista Dinu i razmišlja kako bi mogao zaplesti radnju u svojim romanima (dok je još pisao).
„Blizina neke željene stvari dovodi čovjeka u iskušenje prevelike popustljivosti.“
Recimo da je knjiga toliko dobra da smo ju ocijenile s 4,6, a 90% nas uopće ne voli znanstvenu fantastiku! Knjiga je toliko dobra, a skoro nitko od nas ne bi NIKADA slobodnom voljom izabrao tu knjigu (pogotovo s tim brojem stranica)! Toliko je dobra! Vi sad odlučite hoćete li ju uzeti u ruke ili ne.
„Ljudi trebaju teška vremena i ugnjetavanje da bi razvili svoje psihičke mišiće.“
Čitate li inače znanstvenu fantastiku?
Grickajmo knjige zajedno!
Comments