top of page
Writer's pictureKnjigožder

Pokoravanje



AUTOR: Michel Houellebecq

IZDAVAČ: Litteris


Prije pisanja svake recenzije, pogledam u prostranstvo Interneta kako bi pogledala da li je netko već pisao o knjizi koju sam ja pročitala, što se piše o knjizi, o piscu, o radnji. Danas donosim knjigu Pokoravanje Michela Houellebecqa (čita se Uelbek. Jednostavno sam morala naći kako se čita njegovo prezime. Iskreno, nikad ne bi pogodila da se tako čita. Ah taj francuski.). I pogodite što. Čitam sve što piše na internetu i shvatim da je sve već rečeno. I kad mi ostane neka ideja, na nekoj drugoj stranici pročitam nešto slično. Ili imam ideju kako bih ja to napisala, pa pronađem nešto slično, ali sa nekim velikim riječima, zanimljivog i mističnog opisa, pa si mislim: „pa dobro, kako si to uspio tako upakirati?!?“. Trebam li ja sad odustati od pisanja ove recenzije? Naravno da ne!


„U razgovoru se čovjek ne povjerava nikad tako potpuno kao pred praznim listom papira, dok se obraća nepoznatoj adresi.“

Dok smo vi već dobro zakoračili u 2018. godinu, knjiga je objavljena 2015. godine, u Hrvatskoj objavljena 2016. godine. Znam, kasnim. Život je prekratak za sve knjige koje želim i ne želim pročitati. Čitate li uglavnom novitete ili uživate u knjigama koje više „nisu u trendu“?


Gospodin autor (pogađajte dvaput zašto ne želim pisati prezime) je po struci inženjer agronomije, dakle, struka koja se ne dodiruje sa književnošću. I gospodin autor onda napiše ovo. I brojne druge stvari. Mislim da sam krenula previše humoristično na ovu temu s obzirom da tema nije nimalo humoristična. Ali, što je, tu je. Ukoliko ste čitali Orwellovu 1984 (jesam), i Vrli novi svijet (budem), Pokoravanje bi vam se trebalo svidjeti. Kako gore navedene knjige proriču budućnost, tako i Pokoravanje ide u korak s njima. Kada sam pročitala pozadinu knjige i vidjela da se spominje 1984 i Vrli novi svijet, mislila sam da je knjiga napisana jako davno i da ću razmišljati o tome što je pogodio dok ju budem čitala. Ali knjiga je napisana stvarno nedavno i prati današnja zbivanja. Doduše, ne u našem dvorištu, ali nekoliko ulica dalje.


Glavni lik proročke knjige, vrlo francuskog imena, Francois, profesor je na sveučilištu. Njegov uzor je John Karl Huysmans (kratak opis: njegova djela karakteriziraju pesimističan pogled na društvo), na čija djela je napisao svoj doktorat. Živi povučenim životom, nema stalnu vezu, ali svoje djevojke nalazi na sveučilištu. Kroz njegovu perspektivu pratimo život u 2022. godini, te vidimo kako se izbori u Francuskoj odražavaju na jednog običnog profesora na fakultetu.


„Oni koji uspiju postići status sveučilišnog nastavnika ne mogu ni zamisliti da bi na njihovu karijeru ikako mogla utjecati kakva politička evolucija. Osjećaju se apsolutno nedodirljivi.“

Dok su sami izbori u tijeku, on polako shvaća što bi za njega i njegovu karijeru značila pobjeda „Muslimanskog bratstva“. Razgovara s nekoliko ljudi koji znaju što se događa u vrijeme pregovora vladajućih stranaka, jer njega to nikako nije zanimalo, pa čak ni kada su izbori mogli utjecati izravno na njega i njegov život.


„Muškarce zanimaju politika i rat, ali ja sam slabo cijenio te izvore razonode, bio sam političan koliko i toalet-papir, i to je bez sumnje bila šteta. Kandidat lijevog centra, recimo, biran je u jednom ili dva mandata, ovisno o njegovoj karizmi, da bi mu potom treći mandat uskratili iz nejasnih razloga; tada bi se stanovništvo zasitilo tog kandidata i, općenito lijevog centra, u prvi plan bi izbio fenomen demokratske smjene, i birači bi na vlast doveli kandidata desnog centra, koji će također, ovisno o njegovoj naravi, ostati jedan ili dva mandata. Zapadne zemlje bile su izrazito ponosne na ovaj izborni sistem, koji je u biti bio samo podjela vlasti između dvije suparničke bande, a ponekad bi stvari otišle toliko daleko da se povedu i ratovi kako bi se taj sustav nametnuo zemljama koje prema njemu ne iskazuju jednako oduševljenje.”

Muslimansko bratstvo zapravo prihvaća sve uvjete koji im se nude, ali žele jednu stvar držati pod kontrolom. Obrazovanje. Jer ako kontroliraju obrazovanje, od malih nogu mogu učiti djecu i oblikovati njihove mozgove, te ih tako, na koncu, formirati u čovjeka po njihovoj mjeri. Nakon što uvjerljivo odnesu pobjedu, tu se stvari krenu mijenjati.


Fakultet se zatvara kako bi se napravile potrebne izmjene. A obzirom na samu multikulturalnost Francuske, nitko se ne buni niti prosvjeduje kada se uvode reforme u obrazovanju. Na fakultetima i ostalim ustanovama, moći će predavati samo predavači koji su prihvatili islam, ili su muslimani. Kako Francois nije musliman, prihvaća mirovinu koja mu se nudi, u punom iznosu koji bi dobio da je radio cijeli radni vijek. Postaje svjestan i činjenice kako su neki od njegovih kolega prešli na islam, te itekako profitiraju od mijenjanja religije na brojne načine.


„Jedino novac je apsolutno dobro, jer on ne podmiruje samo jednu potrebu, nego potrebu uopće.“

Naravno, uz muslimanske škole, bile bi dostupne i javne škole, koje ne bi imale pristup novčanim sredstvima, pa bi roditelji, u najboljoj namjeri da pruže svojoj djeci najbolje moguće obrazovanje, upisivali djecu u muslimanske škole.


Sve s ciljem osiguravanja obitelji, otvoreno se potiče poligamija, žene napuštaju radna mjesta, a nezaposlenost se drastično smanjuje. Cilj je da žene imaju završeno samo osnovno obrazovanje, te da ih se nikako ne potiče na daljnje školovanje. Također, na fakultetu smiju predavati samo muški predavači.


„Prenijeti znanje je najčešće nemoguće, ljudske su pameti krajnje raznovrsne i ta se temeljna nejednakost ničim ne da ukinuti, a ni ublažiti.“

Prema knjizi, glavna ideja islama je čovjekovo pokoravanje Bogu. Sve što je Bog stvorio je savršeno. Iz toga slijedi da je vrhunac ljudske sreće pokoravanje. Stoga ne čudi što Francois, kao ni Francuska nije sačuvala svoj identitet, već se odlučila mirno pokoriti novim „francuskim“ poretkom. A s obzirom da je Francuska, ako ne svjetska, onda europska velesila, ona ima velikog udjela u tome kako će funkcionirati Europska unija. A kako bi Europska unija što prije prihvatila islam, nužno je i da prihvati države koje se uopće ne nalaze u Europi, ali su njeni stanovnici većinom muslimani.


„Civilizacije ne umiru jer su ubijene, nego jer izvrše samoubojstvo.“

Ono što me je primarno šokiralo u knjizi je pornografija, vrlo živo opisana. Nisam ju očekivala s obzirom na težinu teme. S obzirom da smo mi tranzicijska zemlja u muslimanskoj seobi naroda, ne morate imati previše bujnu maštu kako bi si predočili ono autor predviđa. Iskreno, meni je knjiga bila malo teška za čitati. Dijelove sa filozofijom i njenim autorima kroz povijest sam prelazila, a da nisam shvatila što sam pročitala. Svaki put pokušam shvatiti što je pisac htio reći, ali u velikoj većini slučajeva ne uspijem i onda sve ostalo i ne doživljavam.


Mogli ste primijetiti da se radnja bazira oko francuskih izbora, ali da sam ja u ovom slučaju spominjala samo muslimansku stranku? Zašto? Radnja se odvija u Francuskoj. Iako su to teoretske stranke, stvarno nisam ekspert u njihovim podjelama u saboru/vladi/parlamentu, pa nisam htjela ni pričati o tome tko je u Francuskoj lijevo, desno ili u centru. Ako sam pogriješila, otvorena sam za svako objašnjenje stranaka u Francuskoj. To je drugi razlog zašto smatram knjigu donekle teškom za čitanje.


Ako ste mislili da ovakvu knjigu sa škakljivom temom ne prate optužbe, velika prašina i pompa, prevarili ste se. Na sam dan kad je izišao roman dogodio se pokolj redakcije "Charlie Hebdo" gdje je ubijeno dvanaest nevinih ljudi; da bi suglasje bilo potpuno, i naslovnica toga satiričnog časopisa karikira Houellebecqa kao Nostradamusa. Gospodin autor kao da je znao što će se dogoditi, pa je savršeno tempirao izlazak knjige.



Osim toga, kritike su označile njegove knjige vulgarnima, rasističkima, pornografskima, te islamofobskima. Također je završio na sudu zbog rasizma i širenja mržnje prema islamu. Sve optužbe su bile odbačene.


Knjigu preporučam svakome tko uživa u djelima koja nam, najčešće pesimistično, predviđaju budućnost. Svakako nije za one koji život gledaju kroz „ružičaste naočale“.



Jeste li čitali nešto iz naklade Litteris? Uživate li u „proročkim“ knjigama? Koju ste zadnju pročitali?

83 views0 comments

Recent Posts

See All

Comments


  • Facebook - Black Circle
  • goodreas
  • Instagram - Black Circle
  • Pinterest - Black Circle
bottom of page