Odred za baštinu

AUTOR: Robert Edsel

IZDAVAČ: Fraktura

Želite saznati kako su najveća umjetnička djela svijeta preživjela drugi svjetski rat? Tko su ljudi koji su spašavali kulturu? Koja su omiljena umjetnička djela Adolfa Hitlera? Gdje su bila djela najvećih umjetnika poput Rembranta, Van Dyckea, Gauguinea, Renoira, Durera, Goye i drugih? Kako je bolni zub otkrio najveću ukradenu zbirku umjetnina? Onda morate pročitati Odred za baštinu.

Knjiga autora Roberta M. Edsela, američkog biznismena koji je svoju poslovnu karijeru započeo u naftnom poslu. Iako mu je posao dobro išao, život u Firenci ga je zauvijek promijenio. Svakodnevno je promatrao kulturne spomenike, i zapitao se kako je moguće da su svi oni preživjeli razaranja drugog svjetskog rata. Nakon nekoliko godina proučavanja odlučio je napustiti naftni biznis i posvetiti se novom projektu. Rezultat toga su tri knjige, Spašavanje Da Vincija, Spašavanje Italije i Odred za baštinu.

Odred za baštinu je priča o šačici hrabrih ljudi koji su riskirali svoje živote na prvim crtama bojišnice da bi spašavali svjetsku kulturnu baštinu. Knjiga prepuna biografskih podataka, pisama vojnika svojim obiteljima, pisama nacističkih generala Hitleru, slika sa originalnih lokacija. Ovo nije knjiga koja će vas samo zabaviti i skratiti vam vrijeme, nego knjiga koja uči, ističe događaje iz drugog svjetskog rata koji su dosada bili u sjeni, a od velike su važnosti za današnji život.

„Ubrzo ćemo se probijati Europom i voditi bitke s ciljem očuvanja svoje civilizacije. Neizbježno ćemo na putu svog napredovanja naići i na povijesne spomenike i kulturna središta što simboliziraju svijet za koji se borimo i koji nastojimo sačuvati. Zadaća svakog pojedinog zapovjednika jest da zaštiti i poštuje te simbole gdje god je moguće.“

Priča započinje životnom pričom Harryja Ettlingera. Život jednog židovskog djeteta u predratnoj Njemačkoj. Ograničenja s kojima se morao susretati i sve veći strah od ratnih zbivanja natjerali su njegovu obitelj da 1938. pobjegne u SAD. Njegov životni put se zavrtio u krug i 1945. se vratio na početno mjesto zločina i suočio se s neočekivanim iznenađenjem. Što je to bilo i kakva je njegova priča morat ćete sami saznati.

Knjiga prati osnivanje Odreda za baštinu u sklopu američke vojske. Taj odred je činila smiješno mala skupina ljudi u odnosu na višemilijunski sastav aktivne vojske. Opisuje brojne poteškoće s kojima su se susretali tijekom početka svog rada, manjka opreme, nedostatka podrške, ignoriranje od strane vojske i slično. Nakon iskrcavanja na Normandiju stvari su krenule na bolje zbog pojedinačne upornosti svakog od pripadnika Odreda.

Tijekom čitanja dolaziš u stanje napetosti zbog rizičnih situacija poput spašavanja neprocjenjivih skulptura sa improviziranom opremom poput madraca i štrikova. Također, opisi ratnih razaranja gradova, građevina, samostana ne mogu vas ostaviti ravnodušnima.

„Walker Hanckock pitao se hoće li naredne generacije biti u stanju shvatiti što je značilo vidjeti tu katedralu usred rata. Bi li joj se više divili da su je mogli vidjeti tata, kad su s nje bili uklonjeni prozori, kad su se vreće s pijeskom duž njezinih zidova uzdizale i do desetak metara, a tornjevi bili otečeni topničkom paljbom. Podom katedrale krivudala je staza nalik na labirint kojom su hodočasnici stoljećima na koljenima dolazili tražiti oprost. Visoko gore razderane plastične zaštite na prozorima bespomoćno su mlatarale na vjetru.“

U knjizi na površinu izlaze ljudi iz sjene, oni koji su iz prikrajka promatrali, bilježili važne informacije. Također na vidjelo izlazi i činjenica da nisu baš svi nacisti bili nemilosrdni i zadojeni krvnici, nego postoje i ljudi u kojima je prevladavao glas razuma, oni koji su svojim djelovanjem pomogli u spašavanju.

Knjiga prepuna obrata, neočekivanih događaja i fantastičnih opisa ljudske upornosti i ljubavi prema umjetnosti vrijedna je da u nju uložite neko vrijeme i saznate zašto su ju milijuni ljudi pročitali i zašto je 2014. godine i ekranizirana.